Uticaj muzike na decu je ogroman – iako se generacije menjaju, osnovne potrebe dece ostaju iste: ljubav, pažnja i izražavanje kroz umetnost. Svako dete ima potrebu da bude voljeno i da nauči da voli sebe i svet oko sebe.
Jedan učitelj iz osnovne škole ispričao je zanimljivu situaciju – deca su odlično učila predmet Svet oko nas, ali kada ih je pitao šta je zapravo svet oko nas van udžbenika, većina je ostala zbunjena. Tek nakon nekog vremena počeli su da primećuju svet oko sebe, a njihovi odgovori su bili iskreni, zreli i duboki.
U savremenom svetu tehnologije, gde je internet zamenio biblioteke i enciklopedije, deca gube sposobnost istraživanja jer sve imaju „na klik“. Umesto međusobnog razgovora i gledanja u oči, koriste stikere, četove i skraćenice.
To dovodi do slabije emocionalne inteligencije, ograničene govorničke veštine i manjka kreativnosti. Umetnost često ostaje po strani — a upravo je ona ključni deo dečjeg razvoja.
Muzika ima ogromnu ulogu u razvoju dece. Naučne studije potvrđuju da beba još u stomaku reaguje na muziku — čuje je i oseća. Svako dete se rađa sa određenim stepenom muzikalnosti, ali je od okruženja i podrške odraslih zavisno koliko će se ta muzikalnost razviti.
Vaspitači, učitelji i nastavnici muzike imaju veliku odgovornost da muziku približe detetu na pravilan način.To dovodi do slabije emocionalne inteligencije, ograničene govorničke veštine i manjka kreativnosti. Umetnost često ostaje po strani — a upravo je ona ključni deo dečjeg razvoja.
Naučni dokazi o uticaju muzike
Lutkarstvo i muzički razvoj
Lutkarstvo je još jedan vid umetničkog izražavanja koji povezuje dete i muziku.
Za animaciju lutke potrebna je muzika, a kroz nju deca razvijaju emocionalne, socijalne i etičke vrednosti.
Deca koja učestvuju makar u jednoj lutkarskoj predstavi postaju bogatija u izražavanju i empatiji.
Estetsko vaspitanje kroz muziku
Muzika motiviše, budi emocije i utiče na koncentraciju. Utiče i na razvoj mišljenja — dete kroz slušanje muzike uči da opaža, poredi i donosi zaključke.
Kolektivno pevanje ili sviranje posebno pomaže stidljivoj deci da steknu samopouzdanje i otvore se prema drugima.
Biblijska priča o Davidu i Saulu pokazuje kako muzika može da izleči depresiju.
Danas se time bavi posebna nauka — muzikoterapija.
Istraživanja potvrđuju da bebe reaguju na muziku još u prenatalnom periodu: prepoznaju glas majke i reaguju na ritam, ton i melodiju.
Muzika takođe utiče na krvni pritisak, puls i disanje — zato se sve češće koristi kao terapija u lečenju stresa i anksioznosti.
Ako znamo koliko muzika utiče na razvoj dece, zašto dozvoljavamo da budu lišena tog iskustva?
Muzika nije samo umetnost — ona je put ka emocionalnom, intelektualnom i duhovnom razvoju deteta.
Kroz nju dete uči da oseća, razume, poštuje i voli svet oko sebe.